NEZAVISNA REPUBLIKA ''DALMACIJA''

nedjelja, 08.07.2007.

Dalmacija općenito

Dalmacija je jedan od najstarijih regionalnih pojmova u našoj zemlji. Prvi put se spominje u I. stoljeću kao naziv za područje između Krke i Cetine koje je nastavalo ilirsko pleme Delmata, odnosno kao sinonim za Ilirik, kako su širi prostor postojbine raznih ilirskih plemena nazivali Rimljani.

Iako se prostorni opseg Dalmacije u prošlosti znatno mijenjao, taj se pojam održao od antičkog doba do danas.

Suvremeni pojam Dalmacije odnosi se na područje od otoka Paga i rijeke Zrmanje na sjeveru do Konavala, odnosno rta Oštro na jugu. Tako izdvojena cjelina identična je s pojmom Južno hrvatsko primorje, koji odgovara prostoru funkcionalnog okupljanja oko splitskog makroregionalnog središta triju regionalnih centara: Zadra, Šibenika i Dubrovnika.

Južno hrvatsko primorje ili Dalmacija izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa.

Prostire se na površini od oko 11 960 km2 ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km2 (Hrvatska: 78 st./km2).

Shot at 2007-07-07

RELJEF I KLIMA***
Prevladava krški reljef, a klima je većinom sredozemna (mediteranska), odnosno submediteranska s pripadajućom vegetacijom.

Primorski karakter regije ojačan je velikim udjelom otočnog pojasa. U dalmatinskom akvatoriju, bez paške otočne skupine, nalazi se 926 otoka, otočića, hridi i grebena ili 78% njihovog broja u Hrvatskoj. Zapremaju oko 1770 km2 (58% površine svih hrvatskih otoka, odnosno 15% površine Dalmacije).

Po postanku i građi otoci su dio susjednog dinarskog kopna (nepotopljeni dijelovi reljefnih uzvišenja). Sjevernodalmatinski otoci su brojniji, a, osim Paga, i manji. Izduženi su i pružaju se paralelno s obalom i planinskim nizom u zaleđu, u smjeru sjeverozapad - jugoistok (tzv. dalmatinski tip obale). Izraziti primjeri takva tipa obale jesu Pag, Ugljan, Pašman, Dugi otok, Kornat i Žirje.

Otvorena kopnena obala ok rta Ploče kod Rogoznice odvaja ih od srednjodalmatinskih otoka, koji su veći i pružaju se u smjeru zapad - istok (hvarska skupina). To su Hvar, Brač, Korčula, Vis, Lastovo i Čiovo. Sjeverozapadno od Visa nalaze se pučinski otočići Jabuka i Brusnik, koji su vulkanskog porijekla.

Najjužniji otoci - Mljet i Elafitski otoci te poluotok Pelješac pružaju se dinarskim smjerom, sjeverozapad - jugoistok.

Shot at 2007-07-07

U reljefu većih otoka ističu se vapnenačka uzvišenja i niži dijelovi, udubljenja, građena od manje propusnih dolomita. Niži dijelovi ponegdje su zamočvareni (blata na Pagu, blatine na Mljetu itd.), dok su na rubovima udolina djelovanjem abrazije stvorena slikovita žala.

Kopneni obalni pojas Dalmacije dug je oko 1200 km, što je gotovo 2/3 hrvatske kopnene obale. Najnepovoljniji je južni dio velebitskog primorja i priobalje oko rta Ploče, kod Rogoznice, koje karakterizira strma i krševita obala te slabija povezanost sa zaleđem. Najvećom vrijednošću ističe se priobalje između Trogira i ušća Neretve, s kaštelanskom flišnom zonom i šljunkovitim podbiokovskim žalama.

Južno od Dubrovnika obala je otvorena prema pučini i time dolazi pod najveći utjecaj abrazije.

U zaleđu priobalnog planinskog niza srednje Dalmacije, između rijeke Krke i donjeg toka Neretve, pruža se oko 150 km dug krški pojas Dalmatinske zagore. Sjeverozapadno od Krke na Zagoru se nastavljaju Ravni kotari i krško pobrđe Bukovice.

Shot at 2007-07-07

VODE***

Prevladavajuća krška podlga odražava se u bogatoj i složenoj cirkulaciji voda te razmjernom siromaštvu površinskih tokova. Od većih rijeka ističu se Cetina (105 km), Krka (75 km]], Zrmanja (64 km) i Neretva (218 km, od čega 20 km u Hrvatskoj). U Dalmaciji se nalaze dva od tri najveća prirodna jezera u Hrvatskoj:

Vransko jezero kod Biograda (Vrana) - 20 km2
Prokljansko jezero u donjem toku Krke, kod Šibenika - 11,5 km2
Od većih jezera još se ističu Peručko jezero na rijeci Cetini, najveća akumulacija u Hrvatskoj (13 km2) te dva krška jezera - Modro i Crveno jezero kraj Imotskog, te Baćinska jezera (skupina od 5 jezera, međusobno povezanih) kod Ploča i aluvijalno jezero Kuti kod Opuzena.

TLA***

U Dalmaciji prevladavaju tla koja su se razvila pod prevladavajućim utjecajem litološkog sastava podloge. Najtipičniji predstavnik takve skupine tala je crvenica (terra rossa), nastala kao rezultat otapanja karbonatne osnove, vapnenaca i dolomita. U Ravnim kotarima i oko Kaštelanskog zaljeva nalazimo smeđa tla, odnosno nerazvijena tla na flišu, a u delti Neretve prevladavaju aluvijalna tla, odnosno mlađi riječni nanosi sa slabo izraženim pedološkim svojstvima.

VEGETACIJA***

Na svim pučinskim otocima i cijelom dužinom kopnenog priobalja, gotovo o Zadra na sjeverozapadu, proteže se eumediteransko područje zimzelene vegetacije (hrast crnika, alepski bor, dalmatinski crni bor). U kopnenoj unutrašnjosti nalazimo hrast medunac s bjelograbom i crnograbom. Na visinama većim od 1000 m javlja se bukva, koju na još višim dijelovima zamjenjuje klekovina.

Prisutni su razni degradacijski vegetacijski stadiji, kao rezultat ranog doseljavanja i tisućljetnog iskorištavanja ograničenih gospodarskih potencijala krške prirodne osnove:

makija- teško prohodne, guste i visoke šikare
garig - niske i svijetle šikare
kamenjar - obrasao niskim polugrmovima i zeljastim biljkama

08.07.2007. u 02:21 • 88 Komentara • Print • #

subota, 07.07.2007.

Put do cilja je težak, no nada umire zadnja...

Ovim putem želim ostvariti želju koju odavno sam namjeravao, a kao što sami vidite na dobrom sam putu da to učinim. Prije nego što prijeđem na stvar, želim samo reći da ne želim u ni u kakvom slučaju uvrijediti i tuđe mišljenje i tražim od vas da bar pokušate uvažiti moje. Veliki sam ljubitelj Hrvatske Domovine, mnogo sam je zavolio ali ipak mislim da ne možemo živjeti svi skupa 'pod istim krovom'. Moji ciljevi, namjere i ideje iznešene su samo kao nečije mišljenje a ne kao politička borba za odcjepljenje od drugog teritorija ili nešto tako...

Shot at 2007-07-07
Dalmacija, tisuće godina naseljavana različitim narodima, sjecište brojnih kulturno-političkih krugova, te najljepši biser u Europi, sa svojoim radom i mukom izborila se na opstanak kojeg svi danas pamtimo... Velika različitost od samih Hrvata (ne mislim da Dalmatinci nisu Hrvati), ne samo po povijesti i reljefu, već po ljudskoj osviještenosti i pripadnosti. Različita kultura, govor, dijalekti, povijest, geografske tranzicije i povezivost, jaku indvidualnost pružaju Našoj Dalmaciji.

Shot at 2007-07-07
Kao najveći biser sadašnje Hrvatske, Dalmacija se može ponositi svojim prirodnim ljepotama kao što su mora, otoci, nacionalni parkovi... no ipak se može takđer ponositi svojim višestoljećnim tradicijama poput klapa, nacionalnih plesova etc.. Jako smo gostoljubljiv narod te mislim da nismo dobro iskoristili turističke mogućnosti dalmacije zbog velikog zaduženja Hrvatske prema diplomatskim državama te zbog nesigurne neovisnosti dan-danas. Mnogo hotela nije izgrađeno, terena, javnih kupališta, niti je ministarstvo turizma uopće ulagalo u ugostiteljske objekte, zato na jedan način danas Dalmacija 'propada' otkad je povezana sa Hrvatskom. Nadam se budućoj neovisnoj državi Dalmaciji, sa naravno glavnim gradom Splitom,da bi donijela mnoge korisne stvari za naš narod 'na moru' kao što je bolji životni standard, bolje plaće, niži porezi, te otvorenje mnogih objekata za pružanje mladima bolju mogućnost zapošljavanja. Dalmacija ne bi imala duga kolikog nažalost danas RH ima, korupcije bi nestalo jer bi pravosuđe bilo samostalnije i bolje bi nadgledalo upravu u našoj budućoj državi. Grupa ADRIA koja nam zagađuje naše more potpuno bi nestala jer bi sabor donio odluku o prekidanju veze sa tom službom. Naša zemlja bi obuhvaćala sve što danas Dalmacija ima (Istra, Kvarner, S,SR, i J Dalmacija, sa svim otocima).

Zato, ostvarimo naše ciljeve, neka se budimo napokon i mi uz bolja jutra i da uživamo u našoj (nadam se) budućoj državi Dalmaciji. Nadam se da ste uz moje mišljenje i da ćete pametno odlučit jeli ovaj projekt zbilja vrijedan..

Shot at 2007-07-07